U drugom tjednu Frankofonije 2023
Postav izložbe može se razgledati u našim prostorima od 2. do 30. ožujka.
Povodom 400. obljetnice rođenja Jean-Baptiste Poquelina – Molièrea (1622-1673), Francuski institut u Hrvatskoj, zajedno s Muzejom za umjetnost i obrt u Zagrebu, predstavlja izbor grafika iz poznate zbirke Cabinet du roi, nastale na poticaj francuskoga kralja Luja XIV. (1638-1715). Odabrane grafike ilustriraju višednevne svečanosti koje je « Kralj Sunce » organizirao u Versaillesu 1664, 1668 i 1674 godine i koje su zadivile suvremenike raznolikošću i bogatstvom maskiranih povorki, viteških turnira, velikih banketa i vatrometa. Jedna od atrakcija bile su Molièreove komedije-baleti i kazališne predstave u kojima je nastupao sam autor, zajedno sa suprugom, glumicom Armande Béjart i svojom kazališnom trupom. Skoro čitavo stoljeće kasnije, veliki filozof i prosvjetitelj Voltaire piše da su te svečanosti « dale dvoru Luja XIV. dojam veličine, čime je nadilazio sve ostale dvorove u Europi ». Za njega je 17. stoljeće u Europi « stoljeće Luja XIV. », tijekom kojeg se ljudski um « usavršio », ljudi « počeli razmišljati », a dogodila se i « opća revolucija » u « našim umjetnostima, duhu i običajima ». To je doba francuskog klasicizma, vrijeme Poussina, Le Bruna, Lullyja, Corneillea i Racinea, među ostalima.
Od svih, Molière nam je danas vjerojatno najbliži. U Hrvatskoj, koja je u doba Luja XIV. još samo reliquiae reliquiarum negdašnjeg kraljevsta, njegove su komedije vrlo brzo privukle pažnju. Vjerojatno prvi prijevod na hrvatski treba pripisati njegovu suvremeniku, Fran Krsti Frankopanu, posljednjem članu jedne od najpoznatijih hrvatskih plemičkih porodica, koji je i sam bio pjesnik. Čekajući na presudu u zatvoru u Wiener Neustadtu on se sprema prevesti Molièreov komad Georges Dandin (Nasamareni muž), ali njegov prevodilački pokušaj prekida smrt na stratištu 30. travnja 1671., zajedno s Petrom Zrinskim, hrvatskim banom.
Nekoliko godina ranije, dva su ustanika tražili pomoć francuskoga kralja protiv cara Leopolda Habsburškog, ali njihove su nade pale u vodu uslijed nepovoljnih političkih okolnosti. Tako nas povijest ovih dana podsjeća na dvije konzekutivne obljetnice – 350 godina od mučeničke smrti Zrinskog i Frankopana (1671) i 400 godina od rođenja Molièrea (1622) – i poziva da još jednom promislimo o dugoj, često malo poznatoj povijesti diplomatskih i književnih hrvatsko-francuskih odnosa.
U petak 3 ožujka u 18:30 potpredsjednik AF de Split Gerard Denegri održat će predavanje (na hrvatskom jeziku) pod naslovom “FRANCUSKA I NOGOMET”.