“In the cities – En villes” – izložba slika
Izložba slika pod nazivom “IN THE CITIES – EN VILLES”, šibenske umjetnice Nevene Petre Piližote održava se od 12.travnja do 9.svibnja u našim prostorima. Pozivamo vas u obilazak postava ove zanimljive izložbe.
Kao faktor oblikovanja kulture, ljudsko ponašanje u igri privatnog i javnog, osobnog i kolektivnog, manifestira se i kao prividno konačno umjetničko djelo. Upravo mogućnost prekoračenja skučene individualnosti nazire se u djelu u kojem je “sabrana, stegnuta i sputana najdublja pranapetost iz koje tek proizlazi i izbija ono što nazivamo ‘svijetom’. “ (Barbarić 2003: 95)
Uzorak prostora (tzv. cells), kao reprezentacija tkiva svemira, tek djelomično opredmećuje fragmentiranost ljudskog roda. Prvotno zamišljena kao negacija prostora i vremena, podloga cells uokviruje subjekte/objekte slikâ. Time tijelo (pre)ostaje kao “mjesto slike” (Hans Belting), mjesto Endimionovog vječnog sna ili rotor prema onome izvan i iznad samoga sebe.
“Doista, što se to dogodilo s prostorom i gdje se mi zapravo nalazimo?”
(Purgar 2006: 116)
Layeri značenja slike u suvremeno doba razlučuju djelo u svim njegovim mogućnostima, iako se život definira kao “nepredstavljiv izvor predstave”.
(Paić 2011: 293)
Unatoč svemu, u postmodernom poretku društva i kulture ambicije Subjekta mogu biti nevidljivo učiniti vidljivim, što je prema riječima Paula Klea “zadaća umjetnosti” (Horvat Pintarić 2001: 9). Ona Kierkegaardova “trpnja za istinu” (Horvat Pintarić 2001: 68) možda se da najaviti kroz transparentnost pojedinih likova nacrtanih na sliku.
Sa Mattisseova gledišta “linija je nositeljica života” (Horvat Pintarić 2001: 48). U akrobaciji plavih i žutih tonova slikâ, meka plava kreda zarezuje u one okvire tijela-kaomjesta; pronalazi se neka nova putanja suočavanja, “nova dodatna dimenzija postojanja u vremenu”. (Sedlmayr 2005: 252)
Sasvim je drugo je li ovakav obrazac oksidiranja pojedinaca objektivno primjenjiv. Što je objektivnost? Skup dominantnih subjektivnosti? Naposljetku, vizualno mišljenje o kulturi spektakla nemoguće je tkati bez uploadanja na mrežu paradoksa.
“Proljeće dolazi iz modrog prostora.” (Parun 2010: 107)
Sloboda je…
“ideal, a ne navika… Ptici slobodnoj sloboda malo vrijedi ako nije našla sebi drugog cilja, nego da bez prestanka premjerava prostor svoje slobode, umjesto da razmiče njegove granice.” (Parun 1990: 127)
Nevena Petra Piližota
mag.iur., mag.art.
Literatura:
Paić, Žarko. 2011. Posthumano stanje: kraj čovjeka i mogućnosti druge povijesti. Litteris, Zagreb.
Barbarić, Damir. 2003. Zagonetka umjetnosti. Demetra, Zagreb.
Purgar, Krešimir. 2006. Neobarokni subjekt. Meandarmedia, Zagreb.
Horvat Pintarić, Vesna. 2001. Svjedok u slici. Matica hrvatska, Zagreb.
Sedlmayr, Hans. 2005. Umjetnost i istina: o teoriji i metodi povijesti umjetnosti. Scarabeus naklada, Zagreb.
Parun, Vesna. 2010. Ja koja imam nevinije ruke. Naklada Zoro/Profil, Zagreb.
Parun, Vesna. 1990. Nedovršeni mozaik. Mladost, Zagreb.
Nevena Petra Piližota rođena je 1986. godine u Šibeniku, gdje je završila OŠ Petra Krešimira IV i Gimnaziju Antuna Vrančića. Godine 2010. završila je preddiplomski sveučilišni studij Slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti (Zagreb), 2011. diplomski sveučilišni studij Slikarstva ALU Zagreb. Godine 2012. magistrirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nagrađena je sa Otkupnom nagradom Rektorata za najbolji rad 2010. i Otkupnom nagradom Erste fragmenti 7, stipendijom Nacionalne zaklade za osobito nadarene studente za akademsku godinu 2009/10., Rektorovom nagradom u akademskoj godini 2008/09…
Izlagala je na nizu samostalnih izložbi (2018. godine: „Space“ Gradski muzej Omiš; “Figure” Kninski muzej; 2017. godine: „Projekt Dnevnik“ Gradska galerija Striegl – Sisak, „Okovani pješaci“ Zavičajni muzej Vesne Parun – Zlarin, “Pantomima istine” Knjižnica Novi Zagreb, “Tuđa koža” u Galeriji knjižnice “Juraj Šižgorić” Šibenik; 2016. “Crobject” u Muzeju grada Šibenika; 2011. Green Room Galerija u Zaboku; 2009. Galerija Nano u Zagrebu…) i tridesetak skupnih izložbi.
Od skupnih izložbi vrijedno je za izdvojiti: 5. hrvatski trijenale crteža Kabineta grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – “Miroslav Kraljević i hrvatski suvremeni umjetnici“ (svibanj – srpanj 2018.); „Iz ovog vremena“ izložbu Ogranka Matice hrvatske Šibenik u Galeriji Dvora Trakošćan, Trakošćan (studeni 2017.-siječanj 2018.); “Pojam o sebi“, 4. hrvatski međunarodni triennale autoportreta u Galeriji Prica, Samobor (rujan 2017.); “More, ljudi, obala” u Muzeju grada Šibenika i Kninskom muzeju 2017.; “Dani botaničke ilustracije i umjetnosti” Galerija Laval Nugent, Zagreb (svibanj 2017.), Galerija knjižnice Juraj Šižgorić i Galerija Kulturnog centra Travno (travanj 2017.); “More, ljudi, obala” u Muzeju grada Šibenika i Godišnju izložbu članova HDLU-a 2016. godine; humanitarnu akciju za pomoć djeci Japana, održanoj u izložbenim prostorima zagrebačke Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna „Izidor Kršnjavi“ u Zagrebu 2011. godine; iste godine sudjelovala je i na izložbi „Pasionska baština“ u Galeriji Kristofor Stanković (Zagreb), „2. trijenale autoportreta“ u Galeriji Prica (Samobor), „Mali formati“ u Galeriji Marisall (Zagreb), na XIV. INTERBIFEP-u (Međunarodna galerija portreta, Tuzla), na Test 0-1! Festivalu (Zagreb), Malom salonu (Erste fragmenti 7, Rijeka). Godine 2010. izlaže u Galeriji ALU (Zagreb), Galeriji Marisall (Zagreb) na izložbi „Autoportret u matičnom mediju“, Galeriji Bačva (Zagreb) u sklopu 30. Salona mladih, na Urban festivalu 2008., festivalu Test 9+10! (Galerija SC, Zagreb)2009., Studiju galerije sv. Krševana (Šibenik), Galeriji Dvora Trakošćan (Trakošćan 2007.)…
